Spasilački psi - uvod
Bez obzira na sofisticiranu tehnologiju (kojoj su za funkcioniranje često potrebni presterilni uvjeti bez buke i komešanja) još uvijek su psi na prvom mjestu kad se radi o traženju unesrećenih osoba u ruševinama, lavinama i na otvorenim prostorima. Razlog tome su pseći njuh, sluh i dobar "periferni vid". Najrazvijenije pseće osjetilo je osjetilo njuha koje je i do 11 500 puta oštrije od čovjekovog. Osjetljivost njegovih receptorskih stanica nedvojbeno je ogromna te zbog toga možemo reći da pas posjeduje svojevrsnu "mirisnu inteligenciju".
Pseći sluh mnogo nadmašuje ljudske sposobnosti pa tako šum koji čovjek čuje s udaljenosti od četiri metra pas čuje s udaljenosti od 25 metara.
Pravilnim školovanjem koristeći psu urođene nagone (kao što je nagon lova), psa se može dovesti do visokog stupnja motiviranosti za traženje unesrećenih osoba na način da pas cijelu akciju traženja doživi kao igru u kojoj njegov konačni «plijen», tj. svoju omiljenu igračku ili hranu, dobije nakon uspješno završenog posla (tj. nakon što pronađe osobu). Sve te sposobnosti čine ga idealnim i nezamjenjivim u svim akcijama spašavanja, po bilo kojem terenu i u bilo kojim uvjetima.
Put do tog "zvanja" nije nimalo lagan, kako za vodiča, tako i za psa. Budući da akcije spašavanja za vodiče pasa spasioca ne zahtijevaju samo kinološka znanja, vodič takvog psa mora položiti ukupno 7 teoretskih i praktičnih ispita prije nego što smije pristupiti ispitima traženja sa svojim psima. Vodiči moraju položiti sljedeće ispite:
1. prva pomoć unesrećenom
2. prva pomoć psu
3. opasnost u ruševinama
4. opasnost u prirodi
5. osnove alpinizma
6. osnove orijentacije i topografije
7. osnove psihologije i odgoja pasa
Ispiti traženja unesrećenih osoba dijele se prema tipu terena na traženja u šumama, lavinama, ruševinama i u vodi, a prema stupnju težine na ispite prvog i drugog stupnja, te prvog, drugog i trećeg stupnja u slučaju traženja unesrećenih u lavinama. Ispitima prvog stupnja smiju pristupiti psi koji su navršili 18 mjeseci i vodiči koji su položili gore navedene ispite.
U svojoj obuci, psi spasioci prolaze kroz iznadprosječnu socijalizaciju te redovito treniraju u svim mogućim vremenskim i okolišnim uvjetima. Posao obuke psa spasioca jednako aktivira i psa i njegova vodiča. U "poslu" u kojem se radi o ljudskim životima potrebno je stalno usavršavanje znanja i razmjena podataka te su od vitalne važnosti seminari, vježbe, treninzi i tabori (u Hrvatskoj i inozemstvu) koji vode daljnjem usavršavanju vodiča i pasa.
Ispitni pravilnik Hrvatskog kinološkog saveza za provjeravanje znanja spasilačkih pasa i vodiča
